Početna

KULTURNA MANIFESTACIJA SLOVO GORČINA

„Manifestacija Slovo Gorčina, koja se od 1971. godine održava svake godine u Stocu i na nekropoli stećaka Radimlja, od svoje prve zamisli, neposredno poslije smrti pjesnika Maka Dizdara, rođenog u Stocu, imala je jedan stalni i maksimalno kohezioni element: afirmaciju sveukupne bosanskohercegovačke kulturne baštine, svega onoga, kako je to već na prvim susretima rečeno, što je čovjek stvorio na ovom tlu.


Slovo Gorčina je manifestacija koja nudi priliku za okupljanje sa sadržajima koji mogu biti i poezija, i muzika, i slika, i film, i filozofija, i istorija i svi drugi mediji ljudskog duha. Cilj manifestacije je duhovno povezivanje prožeto zajedništvom u svemu onome što je lijepo i korisno. To su susreti koji nastoje da simbolično predstave područje, region i republiku Bosnu i Hercegovinu na platformi zajedništva uz stalnu težnju ka opšteljudskom humanitetu.


Stolac, sa nizom svojih kulturnih – istorijskih slojeva, predstavlja polazište i inspirativnu osnovu daljih sadržaja u nastavljanju kulturne baštine naših predaka…“ – ovim riječima je uz prvi broj biltena Slovo Gorčina 1973. iznesena osnovna ideja manifestacije, koja se i danas ne mijenja.


Još dok  je bio živ Mak Dizdar, a on je zadnjih godina svog života počesto navraćao u Stolac, javljala se ideja da se u ovom gradu, u kome ne preovladava samo kamen nego i voda i zelenilo, održavaju susreti umjetnika na mnogim stolačkim otvorenim pozornicama. Mak je u jednom intervjuu koji je objavljen 1970. godine  u Stolačkim novinama rekao između ostalog i sljedeće:“ …Stolac bi, prema mojoj zamisli,trebalo da bude domaćin Orfejevih dana, jer je ovo mediteransko područje, a priča o Orfeju i Euridiki je mediteranska. To bi bio skup eminentnih jugoslovenskih kulturnih radnika i književnika i to bi bila kulturno-turistička manifestacija…“


Nažalost Makova staza uspona od gnijezda do zvijezda završila je ljeta 1971. a Fahrudin Rizvanbegović, Mehmed Dizdar, Muharem Dizdar i Muhamed Šator su u čast Maka i njegove poezije priredili recital Makove poezije na Radimlji na koju se te ljetne večeri sjatio čitav Stolac. Nakon toga sljedila je ideja Odjeka i Oslobođenja iz Sarajeva da se Makova zamisao o Orfejevim danima konkretizuje pa je za oktobar te 1971. godine priređena prva manifestacija. Veliki Makov prijatelj Jan Beran je na Radimlji, među kamenim spavačima, gdje se Makova poezija našla na svom izvoru, napravio recital Odar zapisah ja u tmači, a kompletan utisak je ostao veličanstven i neponovljiv: na tihoj kiši svi posjetioci pratili su tu igru svjetla, stiha, muzike i pjesme u jednom dahu.


Ime manifestacije dao je Jan Beran koji je, zajedno sa Alijom Isakovićem, Džemalom Čelićem, Midhatom Begićem, Muhsinom Rizvićem, Zukom Džumhurom, Jurajem Najdhartom, Emirom Buzaljkom, da spomenemo samo neke od preminulih članova Izvršnog odbora Slova Gorčina, kreirao mnoge sadržaje dugi niz godina. Plakat i naslovnu stranu biltena , tu prepoznatljivu ruku sa Radimlje, uz stilizovanu bosančicu kreirao je veliki prijatelj Stoca Juraj Najdhart.


Od 1973. godine manifestaciju Slovo Gorčina pratila je i publikacija sa tim imenom, a ona je svojim sadržajima nadopunjavala i obogaćivala manifestaciju. Urednici publikacije su bili Muhamed Šator, Mehmed Dizdar, Miroslav Palameta.


Danas kada je u našoj državi stanje potpunog rasula, i kada je došlo do potpunog pada vrijednosti u svim segmentima ljudskog života itekako je potrebna ovakva manifestacija koja nastoji, kako je to već rečeno, afirmisati sveukupnu bosanskohercegovačku kulturnu baštinu, sve ono što je čovjek stvorio na ovom tlu. U današnjem vremenu potpunog haosa trebamo se vratiti pjesniku i njegovim riječima:


“Pustinju koju su stvorili mi treba sada da premostimo…” (Mak Dizdar)



Sponzori :



Startel-Stolac